Plenarna predavanja

U sklopu svečanog otvaranja Konferencije (12. listopada u Preporodnoj dvorani HAZU-a) plenarna izlaganja održat će Jennifer Miskec (Sveučilište Longwood, VA, SAD) i Dubravka Zima (Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu):

Jennifer Miskec: “Hrvatska dječja kultura u inozemstvu: Priče iz davnine u učionici američkoga učilišta”

U svibnju 2014. godine držala sam na Sveučilištu Longwood seminar o hrvatskoj dječjoj kulturi, čiji je vrhunac bio dvotjedni studijski boravak u Hrvatskoj (u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku). Uvodna jedinica u seminaru bile se Priče iz davnine. Studenti (studenti viših godina učilišta i američki građani od kojih većina nikada nije bila u inozemstvu) čitali su Priče iz davnine usporedo s teorijskim radovima stručnjaka za bajke poput Brune Bettelheima, Marie Tatar i Jacka Zipesa. Naša je rasprava obuhvaćala i izvorni prijevod i multimedijsku obradu tekstova. Tijekom boravka u Hrvatskoj proveli smo jedno popodne u Ivaninoj kući bajke u Ogulinu. U svibnju 2016. godine ponovno ću držati ovaj seminar te će on opet obuhvatiti studijski boravak u inozemstvu te nastavnu jedinicu Priča. U ovome izlaganju želim predstaviti spomenutu nastavnu jedinicu, rasprave u učionici te neke od analiza i istraživanja koje su proveli studenti. Cilj mi je pokazati da ranije usvojeno znanje o bajkama – koje se, ako je suditi prema studentima iz 2014. godine, uglavnom temelji na Disneyjevim verzijama Grimmovih bajki – bitno utječe na studentske interpretacije Priča iz davnine, te na taj način pružiti uvid u recepciju tih bajki među američkom publikom.

Ključne riječi: američko učilište, nastava, studijski boravak u inozemstvu

Jennifer Miskec docentica je književnosti za djecu i mlade na Sveučilištu Longwood (Farmville, VA, SAD). Na popisu njenih najrecentnijih publikacija nalazi se zbornik Early Readers, The Early Reader in Children’s Literature and Culture: Theorizing Books for Beginning Readers koji je uredila s Annette Wannamaker, te znanstveni radovi na temu baleta i stopala u slikovnicama za djecu. Njeni raniji radovi uključuju članke o seriji za čitatelj(ic)e-početnike/ce “Ivy and Bean”, adaptacijama zapadnjačkih književnih klasika, prikazima tehnologije i samoozljeđivanju u književnosti za mlade. Miskec često vodi student(ic)e na studijska putovanja u Hrvatsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu gdje istražuju dječju književnost, te u Južnu Afriku gdje su im teme pisanje i retorika. Njen naredni projekt bavi se vješticama i posebnim izdanjima dječjih knjiga posvećenima Noći vještica – ako u međuvremenu ne pobjegne u Dubrovnik i ostane živjeti kraj mora.

*****

Dubravka Zima: “Priče iz davnine i hrvatska moderna: o mitskom secesionizmu, folklornim šarama, neoromantizmu i antimodernizmu”

Priče iz davnine prvi su puta objavljene 1916, u godini koja se, u općim periodizacijskim interpretacijama, više ne ubraja u makroperiodizacijski konstrukt „hrvatska moderna“: taj je konstrukt omeđen gornjom krajnjom godinom 1914. i u historiografskim i književnohistorijskim pregledima relativno iscrpno opisan, premda se u opisnim diskursima pokazuje da se poetički i književnopovijesni kontekst „hrvatske moderne“ ipak uspostavlja neovisno o imaginarnim granicama povijesnih godina i/ili književnih autorstava. U tome se smislu Priče iz davnine u književnopovijesnom diskursu ipak upisuju, barem provizorno, unutar poetičkoga okvira „hrvatske moderne“. Ovo će se izlaganje stoga baviti statusom i načinom čitanja Priča iz davnine u proučavanju „hrvatske moderne“: diskursima, poetičkim opisima, interpretacijama, ideologijama i paradigmama koje se upošljavaju u tumačenju zbirke i njezinih vrstovnih posebnosti, uzimajući u obzir različite strategije periodizacijskih alata s jedne strane i specifičnosti odnosa između dječje i nedječje književnosti s druge.

Ključne riječi: hrvatska moderna, književni kanon, neoromantizam, periodizacija, secesija

Dubravka Zima docentica je na Odjelu za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 1999. godine s temom o Ivani Brlić-Mažuranić na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i doktorirala 2004. s temom o hrvatskom dječjem romanu. Autorica je monografije o Ivani Brlić-Mažuranić (ZZOK, 2001), sveučilišnog udžbenika Kraći ljudi. Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu (Školska knjiga, 2011) i suatorica (zajedno s Marijanom Hameršak) Uvoda u dječju književnost (Leykam International, 2015). U znanstvenom i nastavnom radu bavi se dječjom i adolescentskom književnošću i kulturom, hrvatskom nedječjom književnošću i srodnim temama.